Pri slabom vjetru precizno podešavanje osobito je važno: previše ravno, prenapeto ili pogrešno usmjereno jedro može gotovo potpuno zaustaviti plovilo. U nastavku promatramo tipičnu čarter-jedrilicu s bermudskim snastima, glavnim jedrom i genovom. Načela vrijede i kada vjetar ojača, ali tada pravodobno smanjenje površine jedara i sigurnost postaju važniji od brzine.
Kako nastaje porivna sila
Jedro ispunjeno vjetrom ima zakrivljen profil. Područje najveće dubine naziva se trbuhom jedra. Strujanje zraka stvara razliku u tlaku, a time i aerodinamičku silu.
Strujanje zraka i tlak oko zakrivljenog profila jedra
Ta se sila rastavlja na uzgon, okomit na smjer strujanja, i otpor, usmjeren uz strujanje.
Aerodinamički uzgon i otpor jedra
Pri jedrenju prema vjetru želimo što više uzgona uz umjeren otpor. Pri plovidbi izravno niz vjetar jedro više djeluje kao površina koju zrak gura. Ukupna sila dijeli se na porivnu sastavnicu prema naprijed i bočnu sastavnicu. Kobilica i trup suprotstavljaju se bočnoj sili, ali jedrilica i dalje zanosi i naginje se.
Poriv prema naprijed i bočna sila na jedru
Kretanje jedrilice prema naprijed i bočno zanošenje
Napadni kut
Napadni kut kut je između strujanja zraka i prednjeg dijela profila. Ako je prevelik, strujanje se odvaja na zavjetrinskoj strani, otpor raste, a uzgon opada. Ako je premalen, prednji porub počinje treperiti.
Ispravan i prevelik napadni kut
Prednji porub nabire se kada je napadni kut premalen
Praktičan je postupak jednostavan: popuštajte škotu dok jedro tek ne počne treperiti, a zatim je zategnite samo toliko da treperenje prestane. Nastavite fino podešavati promatrajući vunice i brzinu.
Prividni vjetar
Kretanje jedrilice stvara strujanje zraka u suprotnom smjeru, koje se spaja sa stvarnim vjetrom. Rezultat je prividni vjetar, odnosno vjetar koji jedra doista osjećaju. Pri plovidbi prema vjetru obično je jači i dolazi više iz smjera pramca, a na krmenim kursevima slabiji je. Nakon svake promjene brzine ili kursa stoga ponovno podesite jedra, čak i ako se stvarni vjetar nije promijenio.
Komande za podešavanje
Kutovi, porubi i drugi dijelovi glavnog jedra i genove
Vršni je rogalj gore, prednji donji rogalj sprijeda i dolje, a škotni rogalj straga i dolje. Podigač podiže jedro, škota određuje njegov kut, a istezač donjeg poruba podešava napetost tog poruba.
Vang i klizač škote glavnog jedra
Dublji profil proizvodi više sile i otpora, a ravniji manje. Uvijanje znači da je gornji dio jedra otvoreniji od donjeg. Potrebno je zbog razlike u vjetru po visini, a na njega utječu škota, klizač škote, vang i položaj kolica.
Dubina profila i uvijanje jedra
Genova pri jedrenju prema vjetru
Počnite s kolicima u položaju iz kojeg škota približno pokazuje prema sredini prednjeg poruba. Zatim pratite vunice:
- ako se gornja vunica prva odvoji, pomaknite kolica prema naprijed i smanjite uvijanje;
- ako se donja vunica prva odvoji, pomaknite kolica prema natrag;
- ako cijeli prednji porub počne istodobno treperiti, položaj je gotovo ispravan.
Vunice na genovi pokazuju ujednačen rad profila
Pri vrlo slabom vjetru nekoliko centimetara popuštene škote može donijeti brzinu, čak i ako jedrilica malo otpadne od vjetra. Jače zategnut podigač pomiče trbuh prema naprijed i poravnava jedro. Na čarter-plovilu ne mijenjajte napetost pripona, krmenog leta ni stalna podešenja bez uputa baze.
Glavno jedro pri plovidbi prema vjetru
- Podigač i cunningham: veća napetost pomiče trbuh prema naprijed; malo popuštanja dodaje snagu.
- Škota glavnog jedra: popuštajte do treperenja, zatim zategnite samo dok ono ne prestane.
- Klizač škote: pomiče deblenjak bočno bez nepotrebne promjene napetosti stražnjeg poruba.
- Vang: postaje važniji nakon što je škota već popuštena.
- Istezač donjeg poruba: zategnut poravnava jedro, a malo popušten povećava njegov trbuh.
Glavno jedro i genova rade zajedno. Mijenjajte samo jedno podešenje, pričekajte da se brzina ustali te procijenite nagib i silu na kormilu.
Bočni i krmeni kursevi
Na kursevima približno 45–135° prema vjetru popuštajte oba jedra gotovo do treperenja, pa ih malo zategnite. Na genovi pratite gornje i donje vunice te prilagodite položaj kolica. Na glavnom jedru spustite klizač u zavjetrinu, popustite škotu i vangom spriječite pretjerano otvaranje gornjeg dijela.
Na valovima malo otvoreniji i stabilniji profil može biti brži od teoretski savršenog podešenja pri kojem se jedro stalno prazni.
Vjetar iz krme
Pri plovidbi izravno niz vjetar glavno jedro često zaklanja genovu. Možete ploviti malo oštrije i mijenjati bok kruženjem, upotrijebiti jedno stabilno napunjeno jedro ili postaviti glavno jedro i genovu na suprotne bokove.
Glavno jedro i genova na suprotnim bokovima pri plovidbi niz vjetar
U toj konfiguraciji zaštitite deblenjak od nekontroliranog kruženja pravilno postavljenim preventerom. Sustav mora omogućiti kontrolirano otpuštanje i ne smije ometati hitni manevar. Deblenjak ne smije dodirivati pripone.
Redoslijed podešavanja
- Odaberite siguran kurs i odgovarajuću površinu jedara.
- Podesite škotu dok jedro ne prestane treperiti.
- Fino podesite prema vunicama.
- Prilagodite uvijanje.
- Podesite dubinu podigačem i istezačima.
- Pričekajte pa izmjerite brzinu, nagib i silu na kormilu.
- Uvijek mijenjajte samo jedan parametar.
Ako je jedrilica spora, a prednji porub treperi, otpadnite nekoliko stupnjeva od vjetra. Ako se naginje bez ubrzavanja, poravnajte jedra, otvorite gornji dio ili smanjite površinu. Teško kormilo i stalna težnja prema vjetru pokazuju previše sile u stražnjem dijelu plana jedara.
Ako treperi gornji dio genove, uvijanje je preveliko i kolica obično treba pomaknuti naprijed. Ako se prvo prazni donji dio, kolica su vjerojatno previše naprijed. Ako se deblenjak podiže na bočnom kursu, kontrolirano zategnite vang. Na zaostalom valovlju ne podešavajte jedra na samoj granici treperenja.
Koristite prosječne vrijednosti GPS-a i brzinomjera, kompas te kut kormila, a ne samo jedan udar vjetra. Najveća trenutačna brzina prema vjetru ne znači nužno i najbržu rutu do odredišta.
Prije zahvata na jarbolu i oputi čarter-plovila zatražite od baze objašnjenje svih funkcija. Operateru prijavite svako oštećenje ili neuobičajenu silu. Materijal se temelji na tehničkom doprinosu Tomáša Kůdele; dodatne bilješke pronaći ćete na stranici tomaskudela.cz. Načela podešavanja glavnog jedra i podešavanja prednjeg jedra jasno su sažeta i u enciklopediji jedara UK Sailmakersa.
Zabilježite jačinu vjetra, stanje mora, kurs, konfiguraciju jedara, položaj klizača, oznake škota, brzinu i kut kormila. Tako možete ponoviti dobro podešenje i razlikovati stvarno poboljšanje od slučajnog učinka jednog udara vjetra.
Praktična vježba
Odaberite slobodno područje i postojan vjetar. Zabilježite početni kurs, brzinu, nagib i položaj kormila. Jedna osoba kormilari, druga mijenja samo jedno podešenje, a treća zapisuje rezultat nakon dvije ili tri minute.
Najprije popuštajte genovu do treperenja pa je polako zategnite. Zatim pomičite kolica jednu oznaku po jednu i usporedite gornje i donje vunice. Nakon svake promjene vratite se na isti kurs.
Vježbu ponovite s glavnim jedrom: položajem klizača, napetošću škote i donjeg poruba. Ne tražite jednu visoku vrijednost GPS-a, nego najbolju prosječnu brzinu uz lagano kormilo i stabilan nagib.
Manevar najavite glasno, uklonite konope ispod nogu i držite ruke podalje od vitla. Nikada ne stojte unutar petlje škote pod opterećenjem.
Ako vjetar ojača, prekinite vježbu i skratite jedra. Teško kormilo, pretjerani nagib i često popuštanje škote u udarima znače da je vrijeme za reef. Nemojte bez dopuštenja baze mijenjati stalne sustave opute čarter-plovila.
Zabilježite konačno podešenje
Zapišite konfiguraciju i uvjete kako bi ih sljedeća straža mogla ponoviti. Nakon promjene kursa ponovno krenite od početka jer se prividni vjetar već promijenio.
Na kraju vježbe vratite podešenja čarter-plovila u početni položaj, zatvorite sve stopere i sigurno pospremite konope.
